28. 10. 2008.

MEĐUGORJE-vikend za zdrave vjernike

Evo mog prijedloga da provedete jedan lijep vikend u nadasve poznatom svetilištu u Bosni i Hercegovini a i šire. No, prije toga pročitajte nekoliko riječi u sledećoj priči o Međugorju.

Priča o Međugorju je dobro poznata većini katolika. Ali, ne samo njima. Šestero tinejdžera se 1981. godine igralo u brdima između sela Međugorje i Bijakovići, kada se im ukazala Gospa i razgovarala sa njima. Pet poruka koje su deca primila od Bogorodice se odnose na: svakodnevne molitve i čitanje Biblije, post sredom i petkom, mesečno ispovedanje i sveto pričešće. Kada su djeca ovo rekla svojim roditeljima prva reakcija je bio skepticizam. Pa ipak ova ukazivanja nisu prestala, Gospa se iznova i iznova ukazivala sve dok skeptici nisu izgubili svaku mogućnost kritike. Procjenjuje se da je od tada do danas preko 20 miliona ljudi posjetilo Međugorje, čime je ono, pored ostalog, postalo i najznačajniji turistički potencijal BiH.

Ovo malo uspavano hercegovačko selo je postalo drugo po redu katoličko hodočašće u svijetu. Postoji dosta kontroverzi vezanih za legitimnost ovih ukazanja, tako da Papa još uvijek ovo mjesto nije proglasio zvaničnim svetištem. Pa ipak, milioni katoličkih vjernika dolaze na ovo sveto mjesto i mnogi čudni događaji sugerišu da se čuda još uvijek redovno dešavaju, te da se Gospa još uvijek ukazuje.

Župa Međugorje (čine je sela Međugorje, Bijakovići, Vionica, Miletina i Šurmanci), smještena jugozapadno od Mostara, utemeljena je 1892. godine i stavljena pod zaštitu sv. Jakova apostola, zaštitnika hodočasnika. Selo se u povijesnim izvorima prvi put spominje 1599. godine. Do 24. lipnja 1981. godine Međugorje je živjelo životom ostalih sela ovog kraja: ljudi su obrađivali zemlju, sadili duhan i lozu. Proizvodili vino i povrće da bi priskrbili za svoj skromni život i život svoje djece. Naravno, mnogi su odlazili u svijet: u prekooceanske i zapadnoeuropske zemlje, te gradove u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Danas Međugorje brojo oko 4300 žitelja. Iako većina vjernika ne sumnja u čudo u Međugorju, crkvene vlasti još uvijek dvoje o autentičnosti događaja, a marijanski stručnjaci nastavljaju voditi debate o značaju Međugorja. I knjige koje se objavljuju o međugorskim ukazanjima variraju od podupiranja do skeptičnih komentara, a datum publiciranja im se obično podudara s godišnjicom ukazanja. Dok teolozi i svi ostali lome koplja o njegovoj važnosti, ogroman broj vjernika i dalje opsjeda Međugorje. Kako god bilo, neosporna je činjenica da je u 27 godina od Gospina ukazanja u Međugorju to mjesto posjetilo preko 20 milijuna hodočasnika, od kojih su mnogi upravo tamo doživjeli duhovno prosvjetljenje. Onima koji vjeruju nisu potrebni materijalni dokazi da se Gospa zaista tamo ukazala. Ljudi vole vjerovati u čuda, a Međugorje je nastalo na čudu i tu je da usliša molitve, vjerovali u njega ili ne.

20. 10. 2008.

MARTIN BROD – VJEČNI ZAGRLJAJ UNCA I UNE

Evo jos jedan prijedlog za vase dobro zdravlje i prilika da "pobjegnete" iz svog doma na dan-dva. Vjerujte nećete se razočarati:
Putnici namjernici i ljubitelji prirodnih ljepota, “nahraniće” dušu posjetom Martin Brodu, malom naselju u podnožju planine Osječenice, ukotvljenom u kanjonu Une i desne pritoke Unca. Smješten je na samoj administrativnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na ušću Unca u Unu, Martin Brod obiluje netaknutim prirodnim blagom Una, rijeka koja se proteže kroz cijelo selo stvarajući pregršt vodopada, rukavaca, sedrenih kaskada, te Unac koji prolazi istočnom stranom i pri kraju sela čini snažnu pritoku Uni. Ime Martin Brod, zbunjivalo je mnoge koji su ga tumačili. A ovdje, mještani to znaju, “brod” je u ovom slučaju gaz preko rijeke, odnosno mjesto na kojem se rijeka može pregaziti. Stara legenda priča o djevojci Marti koja je bila zaljubljena u vojnika, te prelazeći rijeku da bi došla do njega, snažna struja ju je povukla i djevojka se utopila. Tako je, pričaju stari mještani, selo dobilo ime. U Martin Brod se i dolazi radi odmora. Najviše ga cijene ribolovci i ljudi koji vole odmor provesti u prirodi. Zbog specifičnog položaja i prirodne klimatske granice, naime selom se isprepliću gorska i dalmatinska klima, ljeti su dani ugodno vrući, a noći posebno svježe i ugodne za spavanje, zbog neposredne blizine dviju rijeka. Ko voli šum vodopada dok spava, Martin Brod je idealno mjesto za to.Gastronomi će isto naći svoj razlog za dolazak.Prva velika pritoka Une je rijeka Unac. Rijeka koja svojom nesvakidašnjom čistoćom i hladnoćom oplemenjuje Unu, a isto tako je i dodatno rashlađuje. Pričaju stariji, da su ljeti, na samom ušću, znali čučnuti u Unac i biti tako jedno kratko vrijeme, a onda na brzinu skočiti u Unu koja se tada činila kao bazen sa toplom vodom. U sred ljeta, na najvišim temperaturama, Unac se mora polako piti, jer je veoma hladan. Rijeka Unac veoma je mistična. Kao Mlinski potok, izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine, iza toga teče kroz klisuru Pojila, četiri kotline i tri daljnje klisure. Putem se puni vodom sa desetinom raznih pritoka i vrela. Od Drvara do Martin Broda teče najužom klisurom, negdje dubine i do 35 metara. Ukupni tok je oko 66 kilometara, te ima visinsku razliku od oko 450 metara. Zbog kratkog toka i takve visinske razlike, Unac se svrstava u rijeku sa planinsko-brdskim obilježjima.
Taj zadnji kanjon između Drvara i Martin Broda, ljeti zna presušiti, zbog smanjenog dotoka vode sa strane, ostavljajući iza sebe mala jezera sa toplom vodom punom ribe. Taj dio puta Unac teče kao ponornica, izvirući zadnji put iz Crnog vrela, oko 3 kilometra prije ušća u Unu. Rijeka Una, je dobila ime od starih rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli UNA što bi prevodu značilo "jedna" ili "jedina". Ukupna dužina toka rijeke Une iznosi oko 212.5 kilometara a rijeka izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Plješevice i Stražbenice u Republici Hrvatskoj u području Like a ulijeva se u rijeku Savu pored Jasenovca u koju godišnje donese gotovo 8 milijardi kubnih metara vode. Prvi veliki vodopad njenog riječnog toka se nalazi u Martin Brodu, koji je smješten na dnu kanjona gdje se u Unu ulijeva rijeka Unac. Upravo na ovom dijelu Una posmatraču najviše oduzima dah jer je sedra stvorila mnoštvo kanala, brzaka i otočića te nekoliko većih i velikih vodopada.
Prirodni vodopadi predstavljaju unikatnu vrijednost koja desetljećima na Unu privlači ogroman broj zaljubljenika prirodnih ljepota ali i ribolovce te umjetnike koji u Uni traže inspiraciju za svoja djela. Martin Brod je poznat širom Evrope po raftingu, sportu kojem pogoduje nemiran i nestašan tok rijeke Une tako da svake godine privlači velik broj sportaša širom Evrope. U neposrednoj blizini nalaze se i nekoliko spomenika kulture od kojih se izdvajaju manastir Rmanj i građevina iz rimskog doba Milančeva Kula koji upotpunjavaju ljepotu rijeke. Una i Unac obiluju ribom, te je mještani spremaju na tradicionalne načine. Kao aperitiv, poslužit će im se domaća šljivovica, koja je nadaleko poznata po svom ukusu. Razno povrće koje se služi kao prilog, uzgojeno je u vrtovima prirodnim putem i bere se neposredno prije jela. Martin Brod su Plitvička jezera u malome, rekli su mnogi koji su ga posjetili. Većina se u Martin Brod zaljubi na prvi pogled i dugo godina mu se redovito vraćaju. U Martin Brodu, blizu ušća Unca u Unu, više od pet i po vijekova postoji manastir Rmanj. U izvjesnim vremenskim periodima bio je jako značajan nacionalni i crkveni centar, a vremenom se dešavalao i da iščezne u zaboravu.
Manastir je podigla despotica Katarina, kćerka despota Đurađa Brankovića, koja je bila udata za celjskog grofa Urliha II. Oko 1440. godine Katarina je došla u Herman-grad, današnji Martin Brod, sa teško bolesnim starijim sinom koji se zvao Herman III. Njemu je bilo određeno da ponese krunu bosanskog kralja, te da ujedini oko nje srpsku bosansku kraljevinu, hrvatske banovine i slovenačke grofovije. Ali, Herman je u svojoj 17-toj godini umro, a njemu u spomen majka Katarina je podigla manastir, kome je dala ime Herman i posvetila ga svetom ocu Nikolaju Mirlikijskom. U narodu se vremenom Herman pretvori u Rmanj, i taj je naziv ostao do dana današnjeg. Od svog nastanka pa do današnjih vremena, manastir je nekoliko puta rušen, ali i obnavljan. Posljednje razaranje bilo je 23. aprila 1944. godine, kada su Rmanj bombardovali i potpuno uništili njemački nacisti. Tek nakon skoro trideset godina manastir je iznikao iz pepela, 1974. g. je započeta, a 80-desetih godina završena obnova manastirske crkve. U toku posljednjeg rata na prostorima BiH, manastir je samo opljačkan, ali na sreću nije srušen.

11. 10. 2008.

Ljekovitost mineralne vode Banje "GUBER" Srebrenica

Ljekovitost mneralne vode Banje Guber Srebrenica poznata je još iz davne 1352.god. iz vremena starih Rimljana koji su ovu banju nazivali Domavija, a cijeli kraj Argentarija. I u vrijeme Turske vladavine ovim krajem, voda je bila poznata po ljekovitosti. Turski vojnici oboljeli od "gube" su se liječili ovom vodom po čemu je banja "GUBER" i dobila ime.
Voda u ovoj banji izvire na nadmorskoj visini od 560 metara, protoka od 300 litara u minuti, a temperatura iznosi stalnih 13 stepeni Celzijusa. U sklopu banje nalazi se 48 izvora od kojih su najpoznatiji: "Crni Guber", Očna voda", "Sinusna voda", i "Voda ljepotica". Glavna karakteristika mineralne vode iz banje Guber je sadržaj dvovalentnog željeza, kao i čitav niz drugih elemenata, što sve skupa predstavlja djelotvornu, prorodnu i ljekovitu kombinaciju.
Voda se koristi u vidu kupanja u kadama i bazenima te primjenom različitih kupki i podvodnih tuš masaža. Pijenje ove vode je strogo dozirano i obavlja se pod kontrolom stučnih lica, a voda se uzima strogo na izvoru i oije kroz slamku ili staklenu cjevčicu da se ne ošteti gleđ zuba. Pijenjem se povećava osjetljivost organizma na UV zrake koji pomažu stvaranje D vitamina, a time povisuje odbrambenu snagu organizma.
Zbog poznatog prisustva arsena i železa banja Guber je jedinstvena u Evropi i predstavlja centar za liječenje anemije.
Uređeni sportski tereni oko banje nude uslove za rekreativne i sporetske programe. Bogatstvo prirodnih ljepota u okolini banje kao što su blizina jezera Perućac, rijeke drine i Jadra, rezervat Sušica daju posjetiocima mogućnost da se bave lovom i ribolovom.
Banja Guber se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Republike Srpske gotovo u samom gradu Srebrenice. Smještena je u planinskom području, okružena gustom borovom šumom planine Javor. Ljepota prirode, šumsko i rudno bogatstvo neke su od glavnih karakteristika Srebrenice.
Zbog bogatih nalazišta olova, srebra i cinka, Srebrenica je kroz svoje postojanje bila objekat čestih osvajanja, naseljavanja i razaranja. Samo područije zbog specifične klime (velike nadmorske visine, bez vjetrova i magle) predstavlja idealno mjesto za odmor.

5. 10. 2008.

Banja Ljekarice-predivno turističko mjesto u RS,BiH

Ako hoćete da ostanete u zdravom i prijatnom raspoloženju evo vam savjet za posjetu jednom zaista lijepom i atraktivnom mjestu u Republici Srpskoj, BiH a to je BANJA LJEKARICE.
Ljekarice su danas ozbiljno turističko mjesto sa dobrom putnom komunikacijom. Prostiru se na površini od oko 30 hektara i mogu primiti 5.000 ljudi. Nalaze se između Banja Luke i Prijedora, južno od Omarske. Od glavnog grada RS udaljene su oko 40 kilometara a od Prijedora 30 kilometara. Do centra se dolazi magistralom Banja Luka - Prijedor, preko Omarske, a istim trasom i željezničkom prugom. Najbliži aerodrom je Mahovljani koji je udaljen oko 60 kilometara.
U ovoj prorodnoj oazi broj posjetilaca svakodnecno raste i već dostiže cifru od nekoliko hiljada. najveći je broj domaćih gostiju a od stranih turista prednjače Italijani, Nijemci, Englezi i Austrijanci. Oni dolaze uz preporuku naših radnika u njihovim državama.
Za sve one koji se odluče za posjetu ovom predivnom mjestu na raspolaganju je 10 bazena pogodnih za ribolov i sportove na vodi, a jedan bazen je namijenjen za kupanje posjetilaca. Takođe ova banja raspolaže izvorima i potocima bogatim ribom, školjkama i riječnim rakovima. Uskoro ćr biti izgrašen i Omladinski kamp škole u prorodi.
Zaista, ovo je samo dio svega onog što vas očekuje u Ljakaricama, pa zato ne oklijevajte nego put pod noge...

25. 9. 2008.

Zdrav život

Da bi ste imali zdrav život odnosno da bi ste dugo živjeli u lijepom raspoloženju, bez ikakvih stresova, potrebno ja da vaš svaki dan bude ispunjen lijepim i veselim dešavanjima. Svaka radosna vijest vam može produžiti život i do nekoliko minuta, što i nije malo kada znamo koliko takvih situacija može biti u toku dana...mjeseca...godine...Naravno, teško je izbjeći sve stresne situacije u toku dana, ali treba se navići na takve situacije u smislu da one ne mogu puno uticati na vaše trenutno raspoloženje. Treba ih prihvatiti sa što manje emocija i pokušati ih, u što kraćem roku, prevazići na način da se okrenete za 180 stepeni i razmišljate o ljepšim stvarima. Birajte svoje društvo...ne dozvolite nekom ko vam nije bitan da utiče na vaše raspoloženje. Nečija usputna konstatacija vem može izazvati nepotrebnu, negativnu, reakciju koja će vas izbaciti iz lijepe svakodnevnice.

24. 9. 2008.

Health...health

I am health...and i love my house...
Прилагођена претрага