Evo jos jedan prijedlog za vase dobro zdravlje i prilika da "pobjegnete" iz svog doma na dan-dva. Vjerujte nećete se razočarati:
Putnici namjernici i ljubitelji prirodnih ljepota, “nahraniće” dušu posjetom Martin Brodu, malom naselju u podnožju planine Osječenice, ukotvljenom u kanjonu Une i desne pritoke Unca. Smješten je na samoj administrativnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na ušću Unca u Unu, Martin Brod obiluje netaknutim prirodnim blagom Una, rijeka koja se proteže kroz cijelo selo stvarajući pregršt vodopada, rukavaca, sedrenih kaskada, te Unac koji prolazi istočnom stranom i pri kraju sela čini snažnu pritoku Uni. Ime Martin Brod, zbunjivalo je mnoge koji su ga tumačili. A ovdje, mještani to znaju, “brod” je u ovom slučaju gaz preko rijeke, odnosno mjesto na kojem se rijeka može pregaziti. Stara legenda priča o djevojci Marti koja je bila zaljubljena u vojnika, te prelazeći rijeku da bi došla do njega, snažna struja ju je povukla i djevojka se utopila. Tako je, pričaju stari mještani, selo dobilo ime. U Martin Brod se i dolazi radi odmora. Najviše ga cijene ribolovci i ljudi koji vole odmor provesti u prirodi. Zbog specifičnog položaja i prirodne klimatske granice, naime selom se isprepliću gorska i dalmatinska klima, ljeti su dani ugodno vrući, a noći posebno svježe i ugodne za spavanje, zbog neposredne blizine dviju rijeka. Ko voli šum vodopada dok spava, Martin Brod je idealno mjesto za to.Gastronomi će isto naći svoj razlog za dolazak.Prva velika pritoka Une je rijeka Unac. Rijeka koja svojom nesvakidašnjom čistoćom i hladnoćom oplemenjuje Unu, a isto tako je i dodatno rashlađuje. Pričaju stariji, da su ljeti, na samom ušću, znali čučnuti u Unac i biti tako jedno kratko vrijeme, a onda na brzinu skočiti u Unu koja se tada činila kao bazen sa toplom vodom. U sred ljeta, na najvišim temperaturama, Unac se mora polako piti, jer je veoma hladan. Rijeka Unac veoma je mistična. Kao Mlinski potok, izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine, iza toga teče kroz klisuru Pojila, četiri kotline i tri daljnje klisure. Putem se puni vodom sa desetinom raznih pritoka i vrela. Od Drvara do Martin Broda teče najužom klisurom, negdje dubine i do 35 metara. Ukupni tok je oko 66 kilometara, te ima visinsku razliku od oko 450 metara. Zbog kratkog toka i takve visinske razlike, Unac se svrstava u rijeku sa planinsko-brdskim obilježjima.
Taj zadnji kanjon između Drvara i Martin Broda, ljeti zna presušiti, zbog smanjenog dotoka vode sa strane, ostavljajući iza sebe mala jezera sa toplom vodom punom ribe. Taj dio puta Unac teče kao ponornica, izvirući zadnji put iz Crnog vrela, oko 3 kilometra prije ušća u Unu. Rijeka Una, je dobila ime od starih rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli UNA što bi prevodu značilo "jedna" ili "jedina". Ukupna dužina toka rijeke Une iznosi oko 212.5 kilometara a rijeka izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Plješevice i Stražbenice u Republici Hrvatskoj u području Like a ulijeva se u rijeku Savu pored Jasenovca u koju godišnje donese gotovo 8 milijardi kubnih metara vode. Prvi veliki vodopad njenog riječnog toka se nalazi u Martin Brodu, koji je smješten na dnu kanjona gdje se u Unu ulijeva rijeka Unac. Upravo na ovom dijelu Una posmatraču najviše oduzima dah jer je sedra stvorila mnoštvo kanala, brzaka i otočića te nekoliko većih i velikih vodopada.
Prirodni vodopadi predstavljaju unikatnu vrijednost koja desetljećima na Unu privlači ogroman broj zaljubljenika prirodnih ljepota ali i ribolovce te umjetnike koji u Uni traže inspiraciju za svoja djela. Martin Brod je poznat širom Evrope po raftingu, sportu kojem pogoduje nemiran i nestašan tok rijeke Une tako da svake godine privlači velik broj sportaša širom Evrope. U neposrednoj blizini nalaze se i nekoliko spomenika kulture od kojih se izdvajaju manastir Rmanj i građevina iz rimskog doba Milančeva Kula koji upotpunjavaju ljepotu rijeke. Una i Unac obiluju ribom, te je mještani spremaju na tradicionalne načine. Kao aperitiv, poslužit će im se domaća šljivovica, koja je nadaleko poznata po svom ukusu. Razno povrće koje se služi kao prilog, uzgojeno je u vrtovima prirodnim putem i bere se neposredno prije jela. Martin Brod su Plitvička jezera u malome, rekli su mnogi koji su ga posjetili. Većina se u Martin Brod zaljubi na prvi pogled i dugo godina mu se redovito vraćaju. U Martin Brodu, blizu ušća Unca u Unu, više od pet i po vijekova postoji manastir Rmanj. U izvjesnim vremenskim periodima bio je jako značajan nacionalni i crkveni centar, a vremenom se dešavalao i da iščezne u zaboravu.
Manastir je podigla despotica Katarina, kćerka despota Đurađa Brankovića, koja je bila udata za celjskog grofa Urliha II. Oko 1440. godine Katarina je došla u Herman-grad, današnji Martin Brod, sa teško bolesnim starijim sinom koji se zvao Herman III. Njemu je bilo određeno da ponese krunu bosanskog kralja, te da ujedini oko nje srpsku bosansku kraljevinu, hrvatske banovine i slovenačke grofovije. Ali, Herman je u svojoj 17-toj godini umro, a njemu u spomen majka Katarina je podigla manastir, kome je dala ime Herman i posvetila ga svetom ocu Nikolaju Mirlikijskom. U narodu se vremenom Herman pretvori u Rmanj, i taj je naziv ostao do dana današnjeg. Od svog nastanka pa do današnjih vremena, manastir je nekoliko puta rušen, ali i obnavljan. Posljednje razaranje bilo je 23. aprila 1944. godine, kada su Rmanj bombardovali i potpuno uništili njemački nacisti. Tek nakon skoro trideset godina manastir je iznikao iz pepela, 1974. g. je započeta, a 80-desetih godina završena obnova manastirske crkve. U toku posljednjeg rata na prostorima BiH, manastir je samo opljačkan, ali na sreću nije srušen.
Putnici namjernici i ljubitelji prirodnih ljepota, “nahraniće” dušu posjetom Martin Brodu, malom naselju u podnožju planine Osječenice, ukotvljenom u kanjonu Une i desne pritoke Unca. Smješten je na samoj administrativnoj granici između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, na ušću Unca u Unu, Martin Brod obiluje netaknutim prirodnim blagom Una, rijeka koja se proteže kroz cijelo selo stvarajući pregršt vodopada, rukavaca, sedrenih kaskada, te Unac koji prolazi istočnom stranom i pri kraju sela čini snažnu pritoku Uni. Ime Martin Brod, zbunjivalo je mnoge koji su ga tumačili. A ovdje, mještani to znaju, “brod” je u ovom slučaju gaz preko rijeke, odnosno mjesto na kojem se rijeka može pregaziti. Stara legenda priča o djevojci Marti koja je bila zaljubljena u vojnika, te prelazeći rijeku da bi došla do njega, snažna struja ju je povukla i djevojka se utopila. Tako je, pričaju stari mještani, selo dobilo ime. U Martin Brod se i dolazi radi odmora. Najviše ga cijene ribolovci i ljudi koji vole odmor provesti u prirodi. Zbog specifičnog položaja i prirodne klimatske granice, naime selom se isprepliću gorska i dalmatinska klima, ljeti su dani ugodno vrući, a noći posebno svježe i ugodne za spavanje, zbog neposredne blizine dviju rijeka. Ko voli šum vodopada dok spava, Martin Brod je idealno mjesto za to.Gastronomi će isto naći svoj razlog za dolazak.Prva velika pritoka Une je rijeka Unac. Rijeka koja svojom nesvakidašnjom čistoćom i hladnoćom oplemenjuje Unu, a isto tako je i dodatno rashlađuje. Pričaju stariji, da su ljeti, na samom ušću, znali čučnuti u Unac i biti tako jedno kratko vrijeme, a onda na brzinu skočiti u Unu koja se tada činila kao bazen sa toplom vodom. U sred ljeta, na najvišim temperaturama, Unac se mora polako piti, jer je veoma hladan. Rijeka Unac veoma je mistična. Kao Mlinski potok, izvire ispod planine Šator na 876 m nadmorske visine, iza toga teče kroz klisuru Pojila, četiri kotline i tri daljnje klisure. Putem se puni vodom sa desetinom raznih pritoka i vrela. Od Drvara do Martin Broda teče najužom klisurom, negdje dubine i do 35 metara. Ukupni tok je oko 66 kilometara, te ima visinsku razliku od oko 450 metara. Zbog kratkog toka i takve visinske razlike, Unac se svrstava u rijeku sa planinsko-brdskim obilježjima.
Taj zadnji kanjon između Drvara i Martin Broda, ljeti zna presušiti, zbog smanjenog dotoka vode sa strane, ostavljajući iza sebe mala jezera sa toplom vodom punom ribe. Taj dio puta Unac teče kao ponornica, izvirući zadnji put iz Crnog vrela, oko 3 kilometra prije ušća u Unu. Rijeka Una, je dobila ime od starih rimljana, koji su, po prvi put ugledavši njenu živopisnu ljepotu i čuvši žubor njenih slapova, uzviknuli UNA što bi prevodu značilo "jedna" ili "jedina". Ukupna dužina toka rijeke Une iznosi oko 212.5 kilometara a rijeka izvire u blizini mjesta Donja Suvaja i Donji Lapac ispod padina planina Plješevice i Stražbenice u Republici Hrvatskoj u području Like a ulijeva se u rijeku Savu pored Jasenovca u koju godišnje donese gotovo 8 milijardi kubnih metara vode. Prvi veliki vodopad njenog riječnog toka se nalazi u Martin Brodu, koji je smješten na dnu kanjona gdje se u Unu ulijeva rijeka Unac. Upravo na ovom dijelu Una posmatraču najviše oduzima dah jer je sedra stvorila mnoštvo kanala, brzaka i otočića te nekoliko većih i velikih vodopada.
Prirodni vodopadi predstavljaju unikatnu vrijednost koja desetljećima na Unu privlači ogroman broj zaljubljenika prirodnih ljepota ali i ribolovce te umjetnike koji u Uni traže inspiraciju za svoja djela. Martin Brod je poznat širom Evrope po raftingu, sportu kojem pogoduje nemiran i nestašan tok rijeke Une tako da svake godine privlači velik broj sportaša širom Evrope. U neposrednoj blizini nalaze se i nekoliko spomenika kulture od kojih se izdvajaju manastir Rmanj i građevina iz rimskog doba Milančeva Kula koji upotpunjavaju ljepotu rijeke. Una i Unac obiluju ribom, te je mještani spremaju na tradicionalne načine. Kao aperitiv, poslužit će im se domaća šljivovica, koja je nadaleko poznata po svom ukusu. Razno povrće koje se služi kao prilog, uzgojeno je u vrtovima prirodnim putem i bere se neposredno prije jela. Martin Brod su Plitvička jezera u malome, rekli su mnogi koji su ga posjetili. Većina se u Martin Brod zaljubi na prvi pogled i dugo godina mu se redovito vraćaju. U Martin Brodu, blizu ušća Unca u Unu, više od pet i po vijekova postoji manastir Rmanj. U izvjesnim vremenskim periodima bio je jako značajan nacionalni i crkveni centar, a vremenom se dešavalao i da iščezne u zaboravu.
Manastir je podigla despotica Katarina, kćerka despota Đurađa Brankovića, koja je bila udata za celjskog grofa Urliha II. Oko 1440. godine Katarina je došla u Herman-grad, današnji Martin Brod, sa teško bolesnim starijim sinom koji se zvao Herman III. Njemu je bilo određeno da ponese krunu bosanskog kralja, te da ujedini oko nje srpsku bosansku kraljevinu, hrvatske banovine i slovenačke grofovije. Ali, Herman je u svojoj 17-toj godini umro, a njemu u spomen majka Katarina je podigla manastir, kome je dala ime Herman i posvetila ga svetom ocu Nikolaju Mirlikijskom. U narodu se vremenom Herman pretvori u Rmanj, i taj je naziv ostao do dana današnjeg. Od svog nastanka pa do današnjih vremena, manastir je nekoliko puta rušen, ali i obnavljan. Posljednje razaranje bilo je 23. aprila 1944. godine, kada su Rmanj bombardovali i potpuno uništili njemački nacisti. Tek nakon skoro trideset godina manastir je iznikao iz pepela, 1974. g. je započeta, a 80-desetih godina završena obnova manastirske crkve. U toku posljednjeg rata na prostorima BiH, manastir je samo opljačkan, ali na sreću nije srušen.
Постови
